Intervju: Enes Kurdić, mlađi geolog Lykos Balkan Metals

Enes Kurdić, mlađi geolog, o geologiji, iskustvima koje su obilježile njegovu karijeru, i radu u našoj kompaniji.

Možeš li nam reći nešto o svom obrazovanju i svojim počecima u oblasti geologije? Na koje si se specifične oblasti geologije fokusirao tokom studija i karijere? Šta te je motivisalo da odabereš karijeru u geološkim istraživanjima?

Po završetku srednjoškolskog obrazovanja u rodnom Tešnju, odlučio sam se da svoje obrazovanje nastavim u oblasti geologije. Dodiplomski studij sam započeo u Tuzli da bih nakon završene 2. godine, studij nastavio i diplomirao u Ljubljani. Vrijeme provedeno u laboratoriji i na terenu mi je omogućilo praktičnu primjenu stečenog znanja u toku studija.

Studij geologije nudi širok spektar mogućnosti u pogledu užeg područja zanimanja svakog studenta što otvara priliku da se svako odluči ići u smjeru onoga što ga najviše zanima. U toku studiranja, moju pažnju su najviše privukle dvije međusobno jako povezane geološke discipline: istraživanje i prerada mineralnih sirovina.

Mogućnost da posjetim nepoznate krajeve i da pri tome upoznajem njihovu geološku historiju sa ciljem otkrivanja skrivenih bogastava uz pomoć najsavremenijih metoda istraživanja je bila ne samo odlična motivacija već i ostvarenje mojih snova.

Kako vidiš svoju karijeru u budućnosti? Imaš li neke posebne ambicije ili ciljeve? Možeš li podijeliti neka interesantna ili izazovna iskustva koja su oblikovala tvoju karijeru?

Svoju karijeru u budućnosti vidim kao karijeru ispunjenu mnoštvom zanimljivih projekata koji će me odvesti do zanimljivih pronalazaka a koji će pozitivno utjecati na društvo oko mene ali i svijet u cjelini. Polazeći od činjenice da je najbolji geolog onaj koji je najviše vidio, nadam se da ću imati priliku vidjeti još puno zanimljivih stvari koje će obogatit moje znanje. Moja ambicija je da doprinesem popularizaciji geoloških istraživanja u BiH koja bi i druge studente motivisala da se odluče ići istim putem.

Kao najzanimljivije dosadašnje iskustvo bih istaknuo priliku da u okviru terenskih radova za potrebe izrade mog magistarskog rada, posjetim i radim u Obali Slonovači. To iskustvo je bitno utjecalo na moju percepciju o važnosti geoloških istraživanja te u kojoj mjeri takve aktivnosti mogu imati pozitivan upliv na sve one koji su direktno ili indirektno uključeni u njih.

Koje su ključne vještine i znanja za koja smatraš da su bitne za uspjeh u oblasti geologije?

Kao najvažnije karakteristike koje su neophodne za uspjeh u oblasti geologije bih izdvojio sposobnost timskog rada i saradnje sa stručnjacima iz drugih oblasti te sposobnost pravilne organizacije ciljeva po prioritetima i efikasnog izvršavanja postavljenih zadataka. Teoretsko poznavanje problematike je svakako preduslov i neizostavan faktor svega toga.

Možeš li opisati svoju trenutnu ulogu i odgovornosti u kompaniji Lykos? Šta je najvrednije što si stekao radom u kompaniji Lykos u smislu profesionalnog i ličnog razvoja?

U kompaniji Lykos Balkan Metals sam zaposlen na poziciji mlađeg geologa. U  dosadašnjem angažmanu sam imao priliku raditi na skoro svim projektima koje kompanija izvodi od svog osnivanja do danas. Moj osnovni zadatak je izvođenje geoloških radova u skladu odobrenim projektom detaljnih geoloških istraživanja. Geološki radovi uključuju rekognosciranje i geološko kartiranje terena, uzorkovanja različitih vrsta materijala, kartiranje jezgra bušotine te nadzor nad preostalim geološkim aktivnostima.

Najvrednije što sam stekao tokom svog rada u kompaniji je upoznavanje i primjena velikog broja najsavremenijih metoda koje se koriste tijekom izvođenja detaljnih geoloških istraživanja. Kao još jednu jako važnu stvar bih spomenuo organizovan timski rad i interdisciplinarnu saradnju koji omogućavaju da se zadaci koji su na prvi pogled jako kompleksni, završe brzo i efikasno.

Na koji način ostaješ u toku sa najnovijim dostignućima i istraživanjima u oblasti geologije? Postoje li neka nedavna otkrića ili trendovi koji su izazvali tvoje interesovanje?

U toku sa najvećim dostignućima i istraživanjima u oblasti geologije ostajem preko redovnog informisanja o naučnim dostignućima a koji se objavljuju u najuglednijim žurnalima. Tome pomažu i povremena učešća na predavanjima, seminarima i kongresima. Kao najsvježiji primjer bih istaknuo 3. Kongres geologa Bosne i Hercegovine na kojem su predstavljeni najznačajniji rezultati naučnih istraživanja koja su postignuta u zadnje 4 godine u Bosni i Hercegovini i zemljama u okruženju. Ono što je posebno izazvalo moje interesovanje u zadnjem periodu su istraživanja koja se vrše u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori a koja se odnose na razvijanje ekonomski prihvatljivog modela za ekstrakciju određenih metala iz crvenog mulja koji nastaje kao jalovinski produkt pri proizvodnji glinice.

Kakav je tvoj stav po pitanju insinuacija da geološka istraživanja štete životnoj sredini, i ostalim stavovima koji narušavaju ugled struke?

Živimo u vremenu kada se društvene mreže koriste kao efikasno sredstvo za širenje laži i dezinformacija. Protivnici geoloških istraživanja se vode dobro oprobanim receptom da hiljadu puta ponovljena laž u jednom trenutku postaje istina. U svemu tome vide mogućnost besplatne promocije u raznim medijima i sticanja popularnosti pa u toj nakani ne prezaju ni pred čim. Na tom putu kao osnovni izvor informacija po pravilu koriste wikipediju pa im je tako glavni argument da ne žele otpadne vode koje će nastati kao rezultat ‘sigurne’ eksploatacije te pri tome bez imalo ustručavanja poistovjećuju istraživanje i rudarenje. Treba napomenuti da istovremeno zaboravljaju mnogobrojne deponije smeće u prirodi ali ih ignorišu jer i sami daju doprinos njihovom postojanju. U svojim intencijama da upotpunosti obesmisle geološka istraživanja idu i korak dalje pa tvrde da je sve što se nalazi pod zemljom za njih ‘kancerogeno’. Da ironija bude veća, svi metali koje označavaju kancerogenim nalaze se u mobitelima i kompjuterima koji im omogućavaju korištenje društvenih mreža. Kao glavni razlog protivljenja svim vrstama geoloških istraživanja često ističu i neiskorišteni turistički potencijal koji ne žele ugrozit na bilo koji način. Štiteći potencijal koji samo oni vide i koji decenijama ne pokazuju nikakve pozitivne pomake, odbijaju geološka istraživanja koja bi nijhovoj lokalnoj zajednici donijela trenutnu korist a u slučaju dokazivanja ekonomski značajnih rudnih rezervi i mogućnost da davanjem saglasnosti i otvaranjem tzv. ‘Zelenog rudnika’ trajno zaustave odliv stanovništva. U nadi da će jednog dana spoznati pogubnost svojih postupaka, ostaje nam da se protiv toga borimo jedinim mogućim sredstvom a to je poštovanje svih zakonskih normi i najviših svjetskih standarda. Kompanija koja je listirana na australijskoj berzi nema druge mogućnosti osim da dosljedno poštuje najviše svjetske standarde u oblasti geoloških istraživanja a time i standarda zaštite životne sredine.

Na kraju, šta te najviše motiviše i uzbuđuje u industriji geoloških istraživanja i kako vidiš da se ista razvija u BiH, u godinama koje dolaze?

Sa globalnim porastom broja stanovnika raste i potreba za skoro svim mineralnim sirovinama a posebno onim koje su označene kao ‘kritične’. Sve to neizbježno vodi u smjeru potrebe za otkrivanjem novih ležišta mineralnih sirovina što nije moguće bez izvođenja detaljnih geoloških istraživanja. Izvjesno je da će još neko vrijeme najveći fokus ostati na mjestima gdje je eskploatacija već vršena a koja još uvijek posjeduju potencijal za otkrivanjem novih rezervi. Bitnu ulogu u otkrivanju novih ležišta mineralnih sirovina imaju i moderne metode istraživanja koje značajno olakšavaju potragu za novim rezervama. S obzirom na navedeno i činjenicu da rudarenje u BiH datira još od perioda starih Kelta i Ilira kao i mnoštvo starih rudnika koji su prestali sa eskploatacijom zbog različitih razloga, nije teško pretpostaviti da će geološka istraživanja imati važnu ulogu u ekonomskom razvoju države u decenijama koje dolaze.