Aleksandar Kostić, stalni član tima kompanije Lykos, gdje obavlja funkciju glavnog geologa već više od godinu dana. Njegovo stručno znanje i iskustvo donose vrijedan uvid u geološku struku, ističući njenu važnost i projekte koje kompanija uspješno provodi.
Kako i kada je započeo Vaš profesionalni geološki put?
Moje profesionalno putovanje počelo je na fakultetu još davne 1998. godine, pa onda kroz struku preko rudnika olova i cinka u jugoistočnoj Srbiji, do rudnika bakra u Boru. Zatim do nekih istražnih polja oko Majdanpeka, Prijepolja i poslije toga opet jugoistočna Srbija. I evo, poslije nekih dvanaest godina tu sam u Bosni, u kompaniji Lykos.
Profesionalni put svakog geologa počinje od mlađeg projektanta, tj. ljudi koji završe fakultet. Svježe diplomirani geolog u firmama se naziva mlađi projektant, zatim odgovorni projektant i na kraju stariji geolog, za šta je potrebno barem 7-10 godina radog iskustva. Dakle, poslije decenije iskustva geolog može dobiti zvanje glavni geolog – glavni projektant, koje mu kao odgovornom licu omogućava da potpisuje projekte i izvještaje.
Koje osobine treba da posjeduje neko ko se bavi poslom geologa?
Prvenstveno treba da bude psihofizički spreman i zdrav. Treba da bude sposoban da ustane rano ujutro i oran za fizički posao, da uloži trud i rad, a posebno da obraća pažnju na detalje. Na primjer, u ovom poslu jako je bitno biti pažljiv na terenu i uvijek nositi dovoljno opreme uz sebe.
Koji Vam je omiljeni dio posla?
Geolozi su poznati po strastvenošću kada je u pitanju istraživanje terena i prirodnih procesa. Stoga nije iznenađujuće što mnogi od njih, uključujući i mene, smatraju terenski rad omiljenim dijelom našeg posla.
Međutim, važno je naglasiti da kancelarijski dio posla ima svoju važnost. Bez temeljne analize i interpretacije terenskih podataka, naše terensko istraživanje ne bi bilo potpuno. Kancelarijski rad omogućuje nam da objedinimo naše nalaze, identifikujemo obrasce i trendove te stvorimo cjelovitu sliku geoloških procesa i fenomena koje proučavamo.
Postoje li generalno neke predrasude o geologiji i geolozima ?
Ima jedna česta predrasudu, a to je da geolozi zagađuju životnu sredinu, da iskopavaju teške metale, da bacaju smeće, ostavljaju neku plastiku, itd. Na našu sreću, istorijski gledano, rude se na Balkanu istražuju već šest hiljada godina, i to se nikada nije odrazilo na bilo čije zdravlje. Često u šali volim da naglasim da arheolozi iskopavaju, rudarski inženjeri otkopavaju, pogrebna poduzeća ukopavaju, a mi samo istražujemo.
Kako se osjećate kao dio Lykos tima?
Atmosfera je odlična. Projekti su veoma zanimljivi, polimetalični projekti, antimon, bakar, zlato, srebro, olovo, cink itd. Moja iskustva su većinom bila vezana za ležišta bakra sa zlatom ili ležišta olova, cinka vezana sa srebrom. To su maksimalno tri elementa, a ovdje imamo baš šaroliku paragenezu elemenata, što me veoma raduje kao profesionalca.
U Čajniču ste bili zaduženi za projekat Braha, a danas je pod Vašom odgovornošću i istražno polje na Sinjakovu. Kakva iskustva nosite sa terena?
Ovdje postoji jedna rudna parageneza koja sadrži više metala nego u Čajniču. Tamo imamo samo olovo, cink, bakar i srebro, a ovdje se pojavljuje i antimon. Ima antimona i u Čajniču, ali je to stari zapušten rudnik, tako da naše istražno pravo ne zahvata tu površinu. Ovdje je veći broj elemenata na koje treba obratiti pažnju u smislu morfologije prostiranja.
Kako funkcioniše saradnja između starijih i mlađih kolega na terenu?
Saradnja se svodi na procjenu. Onaj ko je nadređeni treba da uvidi ko može najbolje da uradi razne potrebne stvari, ali i da riješi potencijalne probleme na terenu. Imam jednu izreku kojom se vodim, a to je “pravi čovjek na pravom mjestu”. Uvijek treba odrediti nekoga ko je bolji za neku svakodnevnu organizaciju, u smislu ako dođe do nekih sitnih problema da preuzme odgovornost. Sigurno od pet-šest ljudi postoji neko ko se ističe, na primjer u kartiranju, neko drugi opet u uočavanju detalja itd. Sve se svodi na dobru ogranizaciju i jasnu hijerarhijsku podjelu.
BS