Našeg kolegu Mladena Lujića, direktora tehničko-operativnih poslova, mnogi doživljavaju kao sponu između zaposlenih na terenu i onih u administrativnom dijelu kompanije. Ovaj magistar rudarstva pridružio se našem timu više od godinu dana, a prije toga je karijeru gradio u Rudniku mrkog uglja u Foči, rudniku boksita u Milićima i rudniku magnezita u Kladnju.
U razgovoru za našu oficijelnu web stranicu Mladen je govorio o svom svakodnevnom poslu, izazovima s kojima se susreće, ali i onome što ga posebno raduje i ispunjava kao stručnjaka na veoma odgovornoj poziciji. Istakao je da je jedna od njegovih uloga uspostavljanje balansa između terenskog i administrativnog dijela posla, što omogućava kontinuirano ostvarivanje zacrtanih rezultata naše kompanije.

Mlad ste čovjek, a na funkciji ste  koja podrazumijeva preuzimanje velike odgovornosti. Kakvi su vaši svakodnevni izazovi u kompaniji Lykos Balkan Metals? Koji segment posla Vas posebno ispunjava?

Podrazumijeva se da čovjek, koji se nalazi na funkciji tehničkog direktora naše kompanije, mora biti sposoban da nosi breme velike odgovornosti. Ustaljeno je mišljenje da na pozicije sa takvim stepenom odgovornosti ne treba pozicionirati mlade ljude jer oni iza sebe nemaju višedecenijsko iskustvo rada na rukovodećim mjestima u kompanijama. U našoj kompaniji takvo mišljenje nije zaživjelo i Uprava je pružila priliku mladim ljudima koji su pokazali da posjeduju znanje, hrabrost i želju da se svakodnevno uhvate u koštac sa izazovima posla te na taj način usavršavaju svoje sposobnosti. Sam posao iziskuje dosta posvećenosti, svakodnevnog usavršavanja, stalne edukacije, pa i prekovremeni rad, ali meni posao tehničkog direktora stvara zadovoljstvo i u njemu uživam.

Izazova je mnogo, od rada u administrativnom dijelu do putovanja i rada na terenu. Primjera radi, na terenu uspostavljamo odnos sa lokalnom zajednicom kroz intenzivne razgovore sa lokalnom samoupravom i stanovništvom, zatim koordiniramo aktivnosti sa izvođačima i podizvođačima radova, bavimo se problemom rješavanja imovinsko – pravnih odnosa itd., dakle, bavimo se uopšte svim tehničkim pitanjima koja su nužna u poslu kakav obavlja naša kompanija i naravno, kroz taj posao, eksplicitno predstavljamo kompaniju i njenu ulogu u društvu, a sve pobrojano je, priznaćete, kompleksan proces. 

Administrativni dio posla zahtijeva svakodnevno vođenje obimne tehničke  dokumentacije, praćenje rokova, učestovanje u planiranju i izradi planova za nove projekte, slanje dopisa i obavještenja saradnicima, državnim institucijamama i mnogo drugih specifičnih administrativnih stvari. Posebno me raduje i ispunjava dio kada se u slučaju pojave inspekcijskih kontrola pokaže da tehnička služba posjeduje svu potrebnu dokumentaciju, da se na terenu radovi izvode po svim propisima i standardima što u tom slučaju pokazuje da je relacija administracija – teren dovedena na zavidan nivo. To dovodi do stava koji potvrđuje ozbiljnost naše kompanije a, na kraju krajeva, dovodi i do moje lične samopotvrde na mjestu tehničkog direktora. 

Da li je teško ljudima objasniti čime se bavite?

Generalno, ljudi imaju predrasude o našem poslu jer geologiju, iz ovog ili onog razloga, shvataju kao proces koji ugrožava životnu sredinu kroz mnoge tipove zagađivanja koja se geologiji, neosnovano iz tih zabluda, pripisuju. Smatra se, potpuno neosnovano i neutemeljeno u istini, da je naš cilj automatsko otvaranje rudnika po svaku cijenu (pa i cijenu ireverzibilnog uništenja životne sredine), ostvarivanje profita i napuštanje navodnih devastiranih lokaliteta. Na tom primjeru možete vidjeti da se mi kao kompanija, a samim tim i ja kao tehnički direktor, susrećemo sa izazovom demonizacije naših aktivnosti na terenu te samog karaktera našeg posla uopšte. To se dešava kroz permanentnu negativnu kampanju prema nama koja je zasnovana katkad na običnim predrasudama i zabludama  kod ljudi, a katkad na vrlo organizovanoj kampanji urušavanja ugleda naše kompanije, što za posljedicu ima kompleksne odjeke o našem poslovanju. Možemo slobodno reći da ljudi još ne razumiju sam proces geološkog istraživanja te iz tog nerazumijevanja postaju iskorišteni u svrhe diskreditacije naše kompanije i kao što rekoh, demonizaciji karaktera naših namjera i posla.

S tog aspekta gledano, mogu vam reći da je katkad ljudima teško objasniti šta je naš cilj i čime se konkretno bavimo.

Koliko vremena provodite na terenu, a koliko u kancelariji? Da li je teško to izbalansirati?

Mogu da vam to objasnim ovako: bar dva dana u sedmici provedem sa ljudima na terenu, u tom vremenu se stvori zaostatak u interakciji sa administrativnim dijelom, ali to se uvijek nadoknadi u preostalim danima kroz jači tempo rada u kancelariji ili eventualno, ako ima potrebe, radom od kuće. Oba posla su veoma zahtjevna jer su sasvim različita, ali svaki od njih ima svoje specifične čari. U kancelariji je potrebna maksimalna fokusiranost na protokolarne stvari, svaku napisanu riječ, dok se na terenu susrećem sa raznim profilima ljudima i njihovim navikama, strukama, običajima i sposobnostima te je potrebno biti sposoban za brze adaptacije na različite radne uslove, što u svakom slučaju iziskuje različite tipove komunikacije.

Koje ljudske osobine i profesionalne kvalifikacije treba da posjeduje neko da bi obnašao poziciju tehničkog direktora?

Definitivno je potrebna osoba sa razvijenom komunikativnim vještinama. Pored toga, osobine poput  snalažljivosti, fleksibilnosti, konstruktivnosti, adaptivnosti i istrajnosti u planiranom uvijek dobro dođu, ali znanje iz geološke struke, kao bazna aktivnost na osnovu koje se planiraju sve druge aktivnosti, su nešto bez čega se ne može. Kratko rečeno, to mora biti osoba kojoj nije teško pisati dopise na računaru, a u narednom trenutku obuti čizme i izaći na teren u svim situacijama gdje mora pokazati liderske sposobnosti.

Bilo je mnogo takvih situacija, ali izdvojiću jednu simboličnu. Jednom prilikom smo na terenu imali određene komplikacije čije otklanjanje je zahtijevalo ogromni napor i dodatni angažman. Bio sam prisutan na terenu, zajedno sa generalnim i izvršnim direktorom,  do duboko u noć, tačnije zoru, kako bismo mogli koordinirati i operativno učestvovati u rješavanju nastalog problema. Ovo je bio primjer našim radnicima na terenu da smo uvijek uz njih i da ćemo prvi biti tu kada je neophodna pomoć.

Koliko ste naučili o ljudima kroz ovaj posao?

Dobra strana ovog posla je upoznavanje sa različitim tipovima ljudi, što iz same geološke struke što iz raznih drugih oblasti poput državnih ustanova i organa lokalne samouprave. Tu je još bitno istaći da se susrećemo sa upoznavanjem raznolikim selima, mjestima i nadasve ljepotom prirode. Tokom svog rada sam naučio da sa ljudima treba biti iskren, ali i veoma oprezan. Mislim da ima mnogo i dobrih i loših ljudi, ali ako ljudima priđemo iskreno i srdačno sa najboljim namjerama, sve dobro će nam se vratiti višestruko, dok nekad loše stvari ne možete izbjeći šta god uradili.

Kako gledate na budućnost geoloških istraživanja u BiH? Šta nam geološka istraživanje mogu donijeti kao dobitak za naše društvo?

Siguran sam da geološka istraživanja na teritoriji BiH, koja je, generalno, geološki neistražena teritorija, predstavljaju ekonomski uticajnu sferu sa aspekta učešća u budućim privrednim aktivnostima naše zemlje. Sve je više kompanija koje se na teritoriji BiH bave geološkim istraživanjem, što govori o tome kakav i koliki interes postoji i kakve sve reperkusije mogu da imaju na budući ekonomski razvoj ove zemlje, a samim tim i na napredovanje našeg društva.